Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman prilikom skore posjete Sveučilištu u Mostaru rekao je da je „impresioniran aktivnostima na Sveučilištu u Mostaru“. Može li se kroz tu rečenicu prepoznati rast Sveučilišta i njegovo značenje?

Ministar Grlić Radman održao je izvrsno predavanje na Sveučilištu u Mostaru povodim 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma. Tom prigodom razgovarali smo o radu Sveučilišta. Iznio je sjajne ocjene i na zatvorenom dijelu sastanka i jako smo ponosni na to. Dobronamjerni ljudi primijete vrijednosti. Prepoznaju europske vrijednosti i standarde na Sveučilištu. Sretni smo zbog toga.

Nalazimo se u izazovnom i odgovornom vremenu pogođenom globalnom pandemijom korone virusa. Kako djeluje sveučilište u ovim uvjetima?

Za akademsku zajednicu ovo je vrlo izazovno vrijeme. Nije lako naći optimalan model i pomiriti više suprotstavljenih očekivanja. No, odgovornost prema studentima, administrativnom osoblju i nastavnicima je ključna. Puno je onih koji sebično gledaju na ove procese. Nemaju odgovornost i pokušavaju biti pametniji od svih. Sveučilište s te strane u stalnom je internom dijalogu i tražimo modele optimalnog djelovanja.

U skladu s obvezama Kriznog stožera usvojili ste procedure praćenja situacije i poduzimanje mjera za Covid-19. Kako funkcioniraju?

Senat Sveučilišta u Mostaru usvojio je Krizni plan pripravnosti i odgovora na pojavu Covid-19 te imenovao tijela koja su definirana naredbom Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, a odnose se na imenovanje operativnog tima za praćenje provedbe kriznog plana pripravnosti i odgovora na Covid-19 Sveučilišta u Mostaru. U koordinaciji međusveučilišne suradnje i Operativnog tima za praćenje provedbe Kriznog plana pripravnosti i odgovora na Covid-19 uspostavljen je sustav digitalne evidencije stanja Covid-19 na Sveučilištu u Mostaru.

Koji je cilj Kriznog plana?

Donošenje Kriznog plana ima za cilj dalje praćenje situacije i poduzimanje mjera radi sprječavanja i ranog otkrivanja slučajeva bolesti izazvane virusom COVID-19, podizanje i promoviranje svijesti zaposlenika, studenata, angažiranih vanjskih suradnika i drugih dionika kako bi se zaraza sporije širila i minimizirala, uz maksimalno moguću provedbu nastavnih planova i programa, osiguravanje ostvarenja ishoda učenja te ostvarenje vizije, misije i ciljeva Sveučilišta u Mostaru i svih njenih sastavnica. Kriznim planom smo definirali organizaciju rada i radno vrijeme, tijela SUM-a i fakulteta koja prate epidemiološku situaciju, organizaciju nastave, preventivne epidemiološke mjere, vođenje evidencije, sustav informiranja te nadzor provedbe Kriznog plana. Taj proces funkcionira.

Kako funkcionira nastava u takvim uvjetima?

Senat Sveučilišta još u rujnu mjesecu usvojio je kombinirani model nastave.  Smatramo da je to jedini mogući modul u uvjetima pandemije Covida-19. Iste modele primjenjuju sva sveučilišta i univerziteti u BiH, Hrvatskoj, okruženju ali i u Europi i svijetu.  U takvim uvjetima na Sveučilištu, zbog podjele studenata u skupine prema propisanim epidemiološkim mjerama, nastava u učionicama je reducirana sukladno raspoloživom prostoru. Pri tome se strogo pazi da se u klasičnom obliku u prostorima ustrojbenih jedinica obvezno izvode praktične vježbe i ispiti, koji su nužni za postizanje ishoda učenja i kompetencija na nekim studijskim programima. Zato se sa sigurnošću može reći da pandemija nije ugrozila izvođenje praktične nastave u laboratorijima, učionicama i radionicama, već je ona ostala iste kvalitete kao i ranije.

Online nastava?

Nastava koja nije praktične prirode, izvodi se u online okruženju, i to u onoj mjeri u kojoj nije moguće nastavu izvoditi u klasičnom obliku. Na mogućnost održavanja nastave u klasičnom obliku, osim već navedenih prostornih ograničenja, svakako utječu rješenja o samoizolaciji i zdravstvena stanja nastavnog osoblja, ali i studenata.

Kako procjenjujete rezultate takve nastave?

Nastavni proces i kontakti sa studentima u online okruženju postali su svakodnevica i daju dobre rezultate. Važno je reći da online nastava podrazumijeva nastavu koja se provodi korištenjem online platformi i alata u nastavne svrhe, tako da studenti imaju mogućnosti ostvariti komunikaciju s nastavnim osobljem u REALNOM VREMENU. Upravo je to karakteristika koja je zajednička online i klasičnoj nastavi, pri čemu online nastava pruža i dodatne mogućnosti kreiranja i dijeljenja nastavnih materijala u različitim oblicima i formatima. Procesi se obogaćuju novim metodama i sadržajima.

Radite redovite radionice kako bi održali kvalitetu nastave?

U svrhu unapređenja kvalitete online nastave provode se redovite radionice s nastavnim osobljem, vodi se evidencija o održanoj nastavi, a neke ustrojbene jedinice su provele i anketna istraživanja o zadovoljstvu studenata online nastavom, koje su pokazale da je većina studenata uglavnom zadovoljna kvalitetom izvođenja online nastave. Sustavna ocjena kvalitete nastavnog procesa na svim razinama (studijski program, ustrojbena jedinica, Sveučilište) provest će se na kraju semestra, kroz redovitu studentsku anketu o kvaliteti nastavnog rada, gdje će svi studenti na Sveučilištu, dobrovoljno i anonimno, moći dati ocjenu rada svakog nastavnika na svakom kolegiju.

Uspostavljanje novih međunarodnih partnerstva kroz potpisivanje memoranduma o suradnji jedan je od strateških ciljeva postavljenih u Strategiji razvoja Sveučilišta u Mostaru?

Sveučilište u Mostaru danas ima 68 različitih oblika Memoranduma o suradnji, potpisanih s respektabilnim institucijama iz našeg okruženja, cijele Europe ali i svijeta. U protekloj akademskoj godini potpisali smo 12 sporazuma s međunarodnim institucijama visokoga obrazovanja, te time otvorili mnoge mogućnosti za naše Sveučilište, prvenstveno za studente uključivanjem u svjetski  prostor visokog obrazovanja. Imamo sporazume sa sveučilištima iz Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Italije, Kine, Slovenije, Njemačke, Velike Britanije, Rusije, Češke, Slovačke, Francuske, Španjolske, Portugala, Belgije, Rumunjske, Indije, Poljske, Republike Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Azerbajdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i dr.

Naglasio bih  sporazum o suradnji sa St. John’s Sveučilištem, sveučilištem sa 150-godišnjom povijesti koje nudi preko 100 smjerova u sedam kampusa, uključujući tri smještena u New Yorku. Ovo je prvi sporazum Sveučilišta u Mostaru s institucijom visokog obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država.

To nije sve?

Zadnji od potpisanih sporazuma je sa  Beijing University of Civil Engineering and Architecture iz Kine. Riječ je o jednom od najpoznatijih sveučilišta na ovom području čija tradicija počinje još 1907. U okviru potpisanog sporazuma dogovorena je akademska suradnja u razmjeni nastavnog osoblja i studenata, rad na zajedničkim projektima te razmjena iskustva oko  važnih akademskih pitanja, ali i mogućnost pristupa svjetskim sveučilišnim mrežama.

Nedavno je potpisan i  sporazum sa  Western Caspian Sveučilištem u Azerbajdžanu kojeg čini osam fakulteta te 11 odsjeka, a veći dio nastave provodi se na engleskom jeziku. Prema raznim kriterijima Sveučilište Western Caspian svrstava se u vrh deset najboljih novoosnovanih sveučilišta na ovom zemljopisnom području. U tijeku je i potpisivanje sporazuma sa Sveučilištem Trakya, Turska, kao i prijava Sveučilišta za pristup mreži Balkan Universities Association (BUA), koja broji 79 članica, a za cilj ima stvaranje znanstvene mreže u područjima jezika, kulture, umjetnosti, povijesti, gospodarstva, obrazovanja i sporta te provođenje suradničkih znanstvenih radova na tim područjima.

Kakva je međunarodna razmjena na Sveučilištu u Mostaru?

Iako se na Sveučilištu u Mostaru razmjena osoblja odvija u okviru više programa i sporazuma, Erasmus program čini srce cijele ideje internacionalizacije. Gledajući rezultate prve dvije godine sudjelovanja u ovom programu 2015. - 2017. (96 mobilnosti), u naredne dvije godine 2017. – 2019. broj mobilnosti je povećan za više od 50% (181 mobilnost). Osvrćući se na akademsku godinu koja je iza nas pandemijom najviše pogođena aktivnost na visokoškolskim institucijama nesumnjivo je aktivnost mobilnosti studenata i akademskog i neakademskog osoblja. U prvom semestru prošle akademske godine tako su mobilnosti osoblja bilježile i dalje veliku tendenciju rasta, međutim većina mobilnosti koje su se trebale realizirati u vrijeme pandemije sada su planirane u novim nadolazećim semestrima. 29 akademskih i neakademskih mobilnosti je realizirano u prošloj godini. Na početku tekuće akademske godine realizirane su 4 mobilnosti, dok će se 36 već dodijeljenih mobilnosti ako to dozvoli situacija realizirati u nastavku akademske godine.

Stalno ukazujete na važnost mobilnosti studenata i nastavnika?

Strateški plan o povećanju studentske mobilnosti, odnosno udvostručenju broja u odnosu na prošlu godinu je ostvaren, unatoč nepogodnim okolnostima. U prethodnoj godini 45 studentskih mobilnosti je iskorišteno, 19 studenta su u tekućoj akademskoj godini započeli svoju mobilnost, a već danas imamo 13 nominiranih za naredni semestar. Brojka dostupnih mobilnosti za naše Sveučilište za 2020./2021., kako za studente tako i osoblje se svakim danom povećava, kako pristižu rezultati zadnjeg poziva u okviru programa Erasmus, trenutno je riječ o oko 40 studentskih i oko 50 mobilnosti osoblja. Iako otežano u uvjetima pandemije, mobilnost na Sveučilištu odvija se aktivno i kroz CEEPUS mrežu, centralnoeuropski program razmjene za sveučilišne studije.

Što je s međunarodnim projektima?

Sveučilište je svakako steklo iskustvo kroz rad na 44 europska Erasmus projekta koji jačaju nastavne, kurikularne, upravljačke i infrastrukturne kapacitete Sveučilišta i moderniziraju Sveučilište u skladu s općeprihvaćenim europskim standardima.  Trenutno je aktivno 13 takvih projekata. Predani rad na polju projektnih aktivnosti rezultirao je velikim uspjehom. Tako je u okviru Erasmus + programa Capacity Building in the field of Higher Education, SUM u 2020 godini dobio pet novih projekata. Četiri u kojima je Sveučilište partner, ali po prvi put odobren je projekt kojem je upravo Sveučilište u Mostaru glavni koordinator projekta konzorcija kojeg čini čak 19 partnera. Cilj projekta je osigurati praktično rješenje kako bi se pomoglo u zatvaranju jaza između industrijskih potreba, očekivanja i ishoda obrazovnog sustava, stvarajući STE (A) M Master studij. Konzorcij će prenijeti značajno znanje iz europskog obrazovnog sustava koji će institucije partnerske zemlje koristiti za dizajn naprednog, praktičnog Master kurikuluma za STE (A) M obrazovanje.

Međunarodne mreže?

Sveučilište je danas aktivno u osam međunarodnih mreža i asocijacija. Sudjelujemo u radu  Dunavske rektorske konferencije, Udruženju Europskih Sveučilišta EUA, Rektorske konferencije sveučilišta Alpsko-jadranske regije, mreže UniAdrion te EUCENa Europske sveučilišne mreže za cjeloživotno obrazovanje. Sveučilište u Mostaru pridružena je članica Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Pridružili smo se u 2018. godini i Agenciji za Frankofoniju koja okuplja  1007 sveučilišnih ustanova na svim kontinentima u 119 zemalja.

Nakon potpisanog sporazuma s Beijing University of Civil Engineering & Architecture, Sveučilište je pozvano da pristupi međunarodnom konzorciju Belt and Road Architectural University Consortium (BRAUIC). Ovaj međunarodni konzorcij osnovan je na Pekinškom sveučilištu za građevinarstvo i arhitekturu s ciljem izgradnje platforme za komunikaciju i suradnju sveučilišta, i istraživanja inovativnog razvojnog mehanizma za arhitektonske discipline i sveučilišta. Konzorcij trenutno broji 57 članica. Upravo Sveučilište u Mostaru, nakon Pekinga, Kuala Lumpura i Moskve će biti suorganizator i domaćin godišnje međunarodne konferencije ovog konzorcija 2021. godine.

Prvi postulat svakoga Sveučilišta jest izvrsnost čiji su ishodi dijelom vidljivi kroz procese akreditacije i reakreditacije nadležnih agencija. Kakve su preporuke za unaprjeđenje kvalitete?

U prošloj akademskoj godini Sveučilište je uspješno prošlo proces institucionalne reakreditacije Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, na temelju čega je u veljači 2020. dobilo rješenje o institucionalnoj reakreditaciji od nadležnog Ministarstva. Od deset kriterija za akreditaciju, u Izvješću Povjerenstva stručnjaka ocijenjeno je da Sveučilište sedam kriterija ispunjava u potpunosti, a odnose se na politiku osiguranja kvalitete, izradu i odobravanje programa, učenje, podučavanje i vrednovanje usmjereno na studenta, upis i napredovanje studenata, resursi za učenje i potpora studentima, upravljanje informacijama, te periodično vanjsko osiguranje kvalitete. Tri kriterija su znatno ispunjena. To su fascinantni rezultati i priznanje.

 

Usvojili ste i Akcijski plan provedbe preporuka?

Sukladno preporukama iz Izvješća, Senat je usvojio Akcijski plan provedbe preporuka Povjerenstva stručnjaka. Senat Sveučilišta usvojio je i nove dokumente iz područja osiguranja kvalitete: Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete, Izjava o politici osiguranja kvalitete, Strategija sustava za osiguranje kvalitete, Vodič kroz osiguranje kvalitete i Priručnik za osiguranje kvalitete. Osim što definiraju sustav, procedure i metodologije, navedeni dokumenti imaju i svrhu informiranja i osvještavanja svih djelatnika i studenata Sveučilišta u Mostaru o potrebi i načinu promicanja visokih standarda u području nastavnog procesa, kao i znanstvenoistraživačkog i stručnog rada i razvoja.

Centar za informacijske tehnologije Sveučilišta pozicionirao se kao lider u digitalnoj transformaciji. Koja su postignuća i aktivnosti Centra?

U zadnje tri godine SUMIT je postao prepoznatljiv po kontinuiranom osiguravanju stabilnog i kvalitetnog rada e-infrastrukture Sveučilišta u Mostaru. Posebno smo ponosni da smo jedina institucija u BiH koja ima implementiranu infrastrukturu za upravljanje elektroničkim identitetima. Od samog početka vizija nam je bila da je SUMIT jednako Carnet plus Srce, to jest podrška digitalizacije cijele vertikale obrazovanja Hrvata u BiH. Danas vidimo da SUMIT digitalizira Sveučilište i radi na projektu digitalne transformacije obrazovanja u svim školama koje rade po hrvatskom planu i programu u BiH.

Objavili ste i početak završnih radova na „Smart Kampusu“?

Projekt “Smart Kampus” je u fazi implementacije na Sveučilištu u Mostaru. Radimo ga s našim partnerima tvrtkom HT Eronet i Ericsson Nikola Tesla. Jedina smo visokoobrazovna institucija u BiH koja je implementirala “Smart kampus” i koja kontinuirano radi na razvoju pametnih rješenja.

U procesu ste pune digitalizacije Sveučilišta?

Bitno je naglasiti da smo zaposlili određen broj mladih stručnjaka u IT centar, a u sljedećih godinu dana u IT Centar zaposlit ćemo deset novih, mladih izvrsnih osoba koji će raditi na digitalizaciji kako Sveučilišta tako i škola. Ovo nam daje jednu novu snagu i iskorak da možemo pratiti EU standarde u digitalizaciju obrazovanja. Sustav za online učenje Sveučilišta u Mostaru SUMARUM ima preko 12.000 korisnika (preko 800 nastavnika) i preko 3.000 otvorenih virtualnih kolegija. Preko 20.0000 obrazovnih materijala naši nastavnici su postavili na sustav SUMARUM. SUMIT je održao nekoliko radionica za online nastavu na kojem je prošlo edukaciju preko 400 nastavnika. U vrijeme pandemije SUMIT je bio potporu svim školama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu. 135 škola, preko 40.000 učenika i preko 5000 nastavnika. Platformu skole.sum.ba u 3 mjeseca posjetilo je preko 2 milijuna korisnika. Brojke su to govore o snazi i uspjehu Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru.

Veliki potencijal razvoja i suradnje je u različitim projektima zbog čega je na sveučilišnoj razini formiran i Ured za projekte koji koordinira aktivnosti ovoga područja?

U protekla četiri mjeseca Ured za projekte Sveučilišta u Mostaru pokrenuo je veliki broj aktivnosti. Prije svega to su aktivnosti koje se odnose na ustrojavanje samog Ureda, unaprjeđenje i nadogradnju postojeće infrastrukture i sustava za prijavu, praćenje i provođenje projekata i projektnih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru. Prva aktivnost Ureda bila je uspostavljanje sustava koordiniranja unutar samog Sveučilišta, te je u sklopu iste, u srpnju 2020. godine, formirana koordinacija s 11 predstavnika ispred svih fakulteta sa SUM-a. Tijekom ljetne stanke Ured je sa SUMIT-om napravio koncepte i izradio prijedloge web stranice budućeg ureda i platforme za prijavu i praćenje svih budućih projekata na Sveučilištu. Ured radi intenzivno i na pripremi pravnih akata koji će omogućiti Uredu da što kvalitetnije provodi aktivnosti na razini cijelog Sveučilišta.

Ured je radio na dobivanju uloge Nacionalne kontakt točke u Bosni i Hercegovini za STEM područje?

U rujnu i listopadu ove godine Ured je intenzivno radio na dobivanju uloge Nacionalne kontakt točke u Bosni i Hercegovini za STEM, kroz projekt SCIENTIX 4 u European Schoolnet mreža koju čine 34 europska ministarstava obrazovanja sa sjedištem u Bruxellesu. Sveučilište je dobilo ovu ulogu za naredne dvije i pol godine, a Ured će u tome razdoblju realizirati brojne aktivnosti. Kroz posljednja četiri mjeseca Ured je intenzivirao rad na razradi konkretnih projektnih ideja te je pokrenuo niz aktivnosti za iznalaženje izvora financiranja za buduće projekte koji će biti vezani uz teme kako što su: digitalizacija nastavnog procesa u vremenu pandemije, ugradnja liftova za invalide na zgradama ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru, očuvanje lokalnih autohtonih životinja i proizvoda u funkciji održivog razvoja ruralnih prostora, „Smart kampus“ Sveučilišta u Mostaru kroz prizmu kulture, sporta i turizma, STEM i cjeloživotno obrazovanje.

Ured za projekte je angažiran na aktivnostima registriranja SUM-a kao jednog od partnera za sudjelovanje u razvoju i izgradnji Međunarodnog instituta za održive tehnologije jugoistočne Europe SEEIIST?

Da, valja istaknuti da je Ured realizirao aktivnosti registriranja SUM-a kao jednog od partnera za sudjelovanje u razvoju i izgradnji Međunarodnog instituta za održive tehnologije jugoistočne Europe SEEIIST, prvog istraživačkog i medicinskog centra za terapiju karcinoma teškim ionima, gdje je SUM prijavljen kao ICT konzultant. Sveučilište je steklo iskustvo kroz rad na 44 europska Erasmus projekta koji jačaju nastavne, kurikularne, upravljačke i infrastrukturne kapacitete Sveučilišta. Po prvi put odobren je projekt kojem je upravo Sveučilište u Mostaru glavni koordinator projekta konzorcija kojeg čini čak 19 partnera. Cilj projekta je osigurati praktično rješenje kako bi se pomoglo u zatvaranju jaza između industrijskih potreba, očekivanja i ishoda obrazovnog sustava, stvarajući STE(A)M Master studij.

Na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike u okviru projekta otvorena je Tvornica učenja. Što to obuhvaća?

Tvornica učenja je, možemo reći, zajednički nazivnik za više elemenata. U okviru projekta Learning factory financiranog sredstvima Europske unije preko Njemačke agencije za razvoj (GIZ) sveučilišna tvornica učenja postala je dio međunarodne mreže tvornica za učenje koji pokrivaju proces edukacije uz primjenu novih tehnologija u industriji. Partneri u projektu su lokalne tvrtke i sveučilišta iz Njemačke. U okviru tvornice učenja, pokreće se i centar za digitalizaciju kroz projekt ICSMED unutar kojega ćemo uskoro dobiti industrijskog robota za edukaciju studenata i lokalnih poduzeća. Osim toga dobit ćemo laserski 3D skener za mjeriteljstvo i reverzibilno inženjerstvo. Navedeni skener je novi sustav u mjeriteljstvu, uz postojeći CMM laboratorij koji je ranije otvoren. Osim toga, projektom je obuhvaćena energetska učinkovitost u proizvodnji, Internet of things u industriji i digitalni tehnički asistentski sustavi.

Tko su domaći partneri?

Domaći partneri u projektima su Hercegovačko-neretvanska županija, Županija Zapadnohercegovačka, FEAL d.o.o. Široki Brijeg, Miviko d.o.o. Posušje, TEM Mandeks d.o.o. Široki Brijeg, TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg, WELTPLAST d.o.o. Posušje, SIK d.o.o. Mostar, BILTON d.o.o. Grude, ŠKUTOR d.o.o. Mostar, Femis d.o.o. Posušje.

Dio ste projekta Dual Sci, jednog od Erasmus+ projekata. Što je cilj i očekivani rezultat jednog takvog projekta?

Cilj navedenoga projekta je uvesti dualno obrazovanje na sveučilište za što je potrebno promijeniti i zakonske okvire u Bosni i Hercegovini. Time bismo postali prvo sveučilište u BiH koje će imati ovaj vid obrazovanja. Planiramo otvoriti i „HUB znanja“ te nabaviti nekoliko primjeraka 3D printera. Ukupna sredstva za aktualne projekte su milijun i 200 tisuća maraka. Sredstva su to naših partnera domaćih i europskih, za razvoj Sveučilišta u Mostaru. Sve navedeno ima za cilj provesti praksu europskih sveučilišta na Sveučilištu u Mostaru. Želimo potaknuti poduzetnički duh i profesora i studenata s lokalnim poduzećima koji će stvarati poduzetničko sveučilište i komercijalizirati znanje. Dobar primjer toga smo napravili izradom zaštitnih vizira u vrijeme pandemije. Na europskim sveučilištima to je usavršena praksa, a vjerujemo kako možemo i mi biti prvi u Bosni i Hercegovini koji će napraviti ove važne iskorake kako za Sveučilište tako i za gospodarstvo i društvo u cjelini.

Takve rezultate je lakše ostvariti u integriranom Sveučilištu?

Sveučilište u Mostaru nakon provedene integracije izvršilo je organizacijsku transformaciju poslovanja zbog zakonske i funkcionalne prilagodbe novim okolnostima. Javne nabave za cijelo Sveučilište objedinjene su i provođene u Službi za javne nabave na razini Sveučilišta, što je rezultiralo pravičnom i aktivnom konkurencijom na tržištu, uvažavajući u potpunosti načelo transparentnosti u postupcima javnih nabava. Objedinjavanjem javnih nabava došlo se do pojeftinjenja i ušteda, optimizacije i standardizacije, te profesionalizacije. Sveučilište je dio postupaka prebacio na e-aukciju čime je osiguralo „online“ dokumentaciju, konzistentnost i smanjenje operativnih pogrešaka, automatizirane procese i smanjenje poslovnog rizika, te također načelo transparentnosti cjelokupnog procesa javne nabave Sveučilišta u Mostaru. Služba financija i računovodstva je u potpunosti informatički uvezala cjelokupno financijsko poslovanje svih ustrojbenih jedinica i koordinira njihov rad. Sveučilište je financijski pomagalo ustrojbenim jedinicama koje imaju financijske probleme  i osiguralo je da su uredno isplaćivale plaće, plaćale sve obveze za poreze i doprinose, izmirivale obveze prema vanjskim suradnicima i dobavljačima i dalo im jednu stabilnost i sigurnost. Jedna od integracijskih odluka je i odluka o objedinjavanju stručnih službi u sveučilišnim centrima.

Objavili ste novo kadrovsko popunjavanje?

U posljednjih godinu dana Sveučilište u Mostaru je, u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje, u stalni radni odnos zaposlilo 15 novih asistenata te je preko zavoda produženo financiranje za 8 asistenata zaposlenih u prethodnoj godini. Od Federalnog zavoda je odobreno sufinanciranje zapošljavanja novih 11 asistenata te nastavak sufinanciranja asistenata uposlenih prošlih godina.

Dakle proširena je baza nastavnika?

Osim prijema u radni odnos značajno je proširena baza nastavnika mladim ljudima izborom ukupno 97 asistenata i 78 viših asistenata u prošloj godini. Senat je donio odluke o izboru 93 nastavnika u zvanje docente, 34 izvanredna profesora i 18 redovitih  čime je značajno ojačana vlastita kadrovska baza Sveučilišta, ali i osigurana kadrovska budućnost što će i dalje biti jedan od temeljnih ciljeva Sveučilišta.

Edukacija nastavnog osoblja također je dio aktivnosti?

Budući da su ljudski resursi ključni faktor kvalitete svake organizacije, te se nastavni proces najučinkovitije unapređuje upravo njihovim razvojem, Sveučilište kontinuirano provodi obuke i edukacije nastavnog osoblja. Sveučilište od ove akademske godine provodi Program cjeloživotnog učenja u području pedagoškog obrazovanja i jačanja kompetencija nastavnog osoblja, koji je i uvjet za napredovanje u znanstveno-nastavna zvanje. Program predviđa ukupno osam modula iz nastavničkih kompetencija, metodologije znanstveno-istraživačkog rada te dodatnih ključnih kompetencija iz područja komunikacije, poduzetništva, umrežavanja i timskog rada te projektnog menadžmenta. U Programu sudjeluje devet predavača sa Sveučilišta, a planiraju se tri ciklusa Programa po 25 polaznika tijekom svake akademske godine, pri čemu se prvi ciklus upravo završava. Završetkom Programa svi polaznici će dobiti odgovarajuće certifikate. Osim navedenog Programa, na Sveučilištu se organiziraju i tematske radionice za nastavnike, na temu izrade silabusa, ishoda učenja te motivacije, kojeg je do sada prošlo više od 350 nastavnika. Kontinuirane su i edukacije iz stranih jezika, koje pored nastavnog pohađa i nenastavno osoblje te se uz engleskih jezik povremeno nude i drugi strani jezici (kineski jezik, njemački jezik). Do sada je  edukacije iz stranih jezika prošlo više od 120 djelatnika Sveučilišta, a trenutno su u tijeku edukacije iz engleskog i njemačkog jezika.

Vidimo da je važan aspekt u funkcioniranju i opstanku Sveučilišta pomoć Republike Hrvatske kroz nadležne institucije. O kakvoj je potpori riječ?

Sveučilište svake godine obnavlja sporazum s Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na financijsku potporu izvođenju nastave i obrazovanja na Sveučilištu u vidu dolazaka nastavnika sa  sveučilišta iz Republike Hrvatske te sufinanciranja troškova poslijediplomskih studija zaposlenika Sveučilišta u Mostaru na poslijediplomskim studijima u Republici Hrvatskoj. U posljednje tri godine u nastavi, po akademskoj godini, sudjelovalo je od 240 do 254 nastavnika iz Hrvatske. U istom razdoblju sa Sveučilišta u Mostaru  po navedenim godinama  upućivano  je od 24 do 30 mlađih zaposlenika Sveučilišta u Mostaru na poslijediplomske, doktorske studije u Republiku Hrvatsku. Razvoj Sveučilišta u Mostaru ne bi bio ostvariv u ovolikoj mjeri bez financijske pomoći Vlade Republike Hrvatske koja je osigurana preko Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji kontinuirano financijski pomažu Sveučilištu.

 

 

Sudjelujete u radu Rektorskog zbora Republike Hrvatske?

Točno je, imamo izvrsnu suradnju sa svim javnim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Zahvalni smo rektorima javnih sveučilišta na velikoj potpori koja se ogleda kroz razmjenu nastavnika, istraživačkih projekata, međunarodnih i prekograničnih projekata i dr. Posebno smo zahvalni rektoru zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damiru Borasu na velikoj i nesebičnoj pomoći u razvoju Sveučilišta u Mostaru. Zapravo svi rektori sveučilišta u Hrvatskoj naši su prijatelji i spremni su uvijek pomoći. Pored rektora naglasio bih važnost potpore Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske na čelu s prof. dr. Jasminom Havranek.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske zaslužna je za međunarodno vanjsko vrednovanje Sveučilišta u Mostaru?

To je točno i iznimno smo zahvalni na toj pomoći i otvaranju prozora u Europu i svijet.  Agencija za visoko obrazovanje Republike Hrvatske provela je 2017. god. međunarodno vanjsko vrednovanje Sveučilišta u Mostaru i svih njegovih ustrojbenih jedinica, koja je rezultiralo pozitivnim izvješće povjerenstva međunarodnih stručnjaka i davanjem preporuka za unapređenje kvalitete. Iskustva stečene u tom procesu su bila dragocjena za unapređenje svih djelatnosti na Sveučilištu te za bolju pripremu za reakreditaciju od naše državne Agencije. U tijeku su konzultacije za ponovni proces međunarodnog vanjskog vrednovanja od Agencija za visoko obrazovanje Republike Hrvatske, koji bi trebao uključivati i doktorske studije. Izvrsna suradnja s Agencijom za visoko obrazovanje Republike Hrvatske očituje se i kroz stručnu podršku djelatnika Agencije u procesima na Sveučilištu te kroz slobodan pristup naših djelatnika njihovim tematskim obukama i radionicama.

Slična suradnja je i s Rektorskim Zborom BiH?

Jako sam sretan na način kako surađujemo, kako se pomažemo i koliko se razumijemo. Među nama vlada velika kolegijalnost pa i prijateljstvo. U rektorskom zboru BiH odlučujemo konsenzusom, a tako se i ponašamo. Spremni smo jedni drugima pomoći. Treba istaknuti da na  Sveučilištu u Mostaru surađuje oko 50 nastavnika sa svih javnih univerziteta u BiH.

Poznato je da ste član Europskog udruženja Sveučilišta?

Nema značajnijeg akademskog i znanstvenog okupljanja u svijetu da Sveučilište ne dobije poziv za sudjelovanje. Redoviti smo na godišnjim konferencijama Europske Asocijacije sveučilišta. Na posljednjoj konferenciji održanoj na Sorboni u Parizu sudjelovali smo i u izboru novog vodstva EAU. Sveučilište u Mostaru na svjetskoj je listi sveučilišta. Uvaženi smo i pozvani da radimo s najvećima.

Sveučilište u Mostaru djeluje i kroz svoja dva dislocirana centra u Posavini i Središnjoj Bosni?

To je strateško područje našeg djelovanja te smo na tragu toga donijeli i odluke o osnivanju sveučilišnih centara Posavina i Središnja Bosna. U sveučilišnom centru Posavina danas se izvodi nastava na studiju socijalnog rada Filozofskoga fakulteta, studijima informatike i predškolskog odgoja Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, preddiplomskom i diplomskom studiju prava, a upisali smo i prvu generaciju na studij sestrinstva Fakulteta zdravstvenih studija. U Središnjoj Bosni studij Ekonomije izvodi svoj stručni studij.

Na Sveučilištu u Mostaru razvili ste značajnu mrežu nastavnih baza? To je suradnja s institucijama?

Točno, razvili smo mrežu nastavnih baza odnosno organizacija s različitih područja djelatnosti, te povezujemo praksu, znanost i umjetnost. Program nastavnih baza zapravo je otvaranje Sveučilišta prema gospodarstvu, kako bismo u sinergiji razvijali transfer znanja - i to dvosmjerno. Time se poboljšava kvaliteta studiranja, omogućava se realizacija studentske prakse uz mentorstvo djelatnika ovih institucija, te zajednički znanstveni i stručni projekti. Na sveučilištu je potpisano 137 sporazuma s nastavnim bazama i drugim organizacijama.

Pokrenut je značajan broj novih studija na Sveučilištu?

U proteklom razdoblju usvojeni su novi studijski programi, kojima se visoko školstvo jača novim obrazovnim sadržajima. Riječ je o četiri preddiplomska studijska programa odnosno studija arhitekture i urbanizma, likovnih umjetnosti, javne uprave, geodezije i geoinformatike, devet diplomskih studijskih programa: slikarstva, kiparstva, grafike, grafičkog dizajna, prometa i logistike - smjer cestovni promet, elektrotehnika, kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta, prehrambene tehnologije - smjer nutricionizam. Pokrenut je integrirani studij medicine na engleskom jeziku te dva doktorska studija Građevinarstvo ( na hrvatskom i engleskom jeziku) i Interdisciplinarni doktorski studij. Ono što je oduvijek (u protekle 43 godine) nedostajalo Sveučilištu danas smo dobili. S ovom akademskom godinom na Sveučilištu tj. Likovnoj akademiji je konačno otvoren diplomski studij Video montaže i režije kao zamajac razvitka Sveučilišta prema sedmoj umjetnosti. Na studiju predaju ugledna filmska imena iz okruženja.

Redovito provodite i revizije postojećih studijskih programa?

Pored donošenja novih studijskih programa, Sveučilište redovito su se provodile revizije postojećih studijskih programa. Uz to, na sjednici Senata donesena je odluka o načinu vođenja, izgledu i sadržaju registra svih studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu u Mostaru, koji će biti objavljeni na hrvatskome i engleskom jeziku, čime će se osigurati njihova vidljivost i transparentnost. Nastava i nastavni proces na Sveučilištu u Mostaru će u narednom razdoblju biti obilježen intenziviranim kolaborativnim procesima s ciljem povezivanja sveučilišne nastave i potreba gospodarstva i društvenog okruženja.

Posebno ističete važnost Studija medicine na engleskom jeziku?

Studij Medicine na engleskom jeziku pokrenut je u akademskoj 2018./2019. godini i akreditiran je od Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz Republike Hrvatske što znači da su sve diplome Medicinskog fakulteta priznate u Europskoj uniji i šire. Imamo tri generacije studenata, ukupno oko 50 studenata. Studenti većinom dolaze iz Hrvatske i Njemačke, a imamo po jednog studenta iz Švedske, Italije i Sjedinjenih Američkih Država. Medicinski fakultet kontinuirano radi na umrežavanju s europskim i svjetskim institucijama.

Jedan od takvih primjera je nedavno potpisani sporazum o suradnji sa StudiMed, njemačkom organizacijom koja surađuje s preko 30 sveučilišta diljem Europe?

Temeljem sporazuma, Medicinski fakultet SUM-a organizirat će pretklinički dio studija medicine na engleskom jeziku u njemačkoj podružnici u prostorijama StudiMeda u Kölnu u Njemačkoj, a  mostarski nastavnici će biti odgovorni za izvedbu nastave. Odgovornost za sadržaj nastavnog plana i programa ostaje u ovlastima Medicinskog fakulteta, a primjenjivat će se isključivo prema BiH propisima o obrazovanju i ispitima. Svi studenti koji uspješno završe pretklinički dio studija medicine (prve tri godine studija) u Njemačkoj nastavljaju studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Ovim sporazumom uspostavljen je temelj za osnivanje nastavne baze u Njemačkoj, što predstavlja veliki iskorak Sveučilišta u pogledu internacionalizacije i povećanja međunarodne vidljivosti i ugleda Sveučilišta u Mostaru na međunarodnoj razini.

 Na engleskom jeziku izvodi se i doktorski studij na Građevinskom fakultetu?

Od akademske 2018./2019. godine Građevinski fakultet izvodi poslijediplomski studij na hrvatskom i engleskom jeziku. Svi su naši bivši studenti, a kolegica koja radi doktorsku disertaciju na engleskom jeziku živi već tri godine u SAD-u, a njena obrana teme doktorskog rada je ujedno prva online obrana na Sveučilištu. Završetkom studija stječu se kompetencije za predvodništvo znanstvenoga razvitka utemeljenoga na novim tehnologijama, uvođenju novih znanstvenih pristupa koji se temelje na projektiranju i istraživanju, kao i na znanstvenom planiranju i odlučivanju pri kojem se koriste najnovije znanstvene metode prikupljanja, obrade i analize informacija.

Akademija likovnih umjetnosti veliko je bogatstvo Sveučilišta. Kontinuirano rade na boljim uvjetima studiranja, otvorene su nove radionice. O čemu je riječ?

Akademija je srce Sveučilišta. U akademskoj 2019./2020. pokrenute su radionice za obradu metala i stakla u sklopu kojih su osposobljene ljevaonica i radionica za izradu vitraja. Radionice za obradu metala i stakla studentima Akademije su prostori za stvaranje novih umjetničkih djela. One služe studentskoj praksi i otvorene su za suradnju s gospodarstvom i drugim umjetnicima koji u njima mogu izrađivati vlastite umjetnine, a isto tako se i educirati kroz praktičnu primjenu. Radionice, prije svega, studentima omogućuju praktičnu primjenu znanja i vještina stečenih kroz teorijsku nastavu te dodatno ojačavaju studentsku praksu na ALU koja je za oblik nastave kakav se izvodi na ALU od velikog značaja jer praktična nastava predstavlja i najzastupljeniji oblik nastave. Njihovim pokretanjem otvara se i mogućnost suradnje s gospodarstvom što predstavlja i proširenje djelatnosti Akademije na izvannastavni sektor.

Kada govorimo o umjetnosti, organizirana je prva sveučilišna kolonija, a najavljena je i Sveučilišna galerija.

Sveučilišna galerija je projekt izuzetne identitetske važnosti koji, iako zamišljen mnogo ranije, sada doživljava svoju realizaciju. U konkretnom smislu riječ je o zgradi u Rodoču koja je adaptirana da bi primila našu tiskaru i Sveučilišnu galeriju. Kada se radovi uskoro privedu kraju, bit će to najsuvremeniji izložbeni prostor u Hercegovini, modularan i prilagodljiv čak i za složene umjetničke projekte. Imat će vlastitu zbirku, urede, specijaliziranu knjižnicu za povijest umjetnosti koja već sada broji 800 naslova i muzejsku čuvaonicu za pohranu umjetnina sa svim sigurnosnim i konzervatorskim uvjetima. Galerija će biti i nastavna baza, ali i generator programa međunarodne studentske prakse kroz ljetne škole i razmjene. Planiramo je otvoriti u prosincu izložbom naše Akademije likovnih umjetnosti, a u budućnosti priređivati svega tri do četiri tematske i monografske izložbe godišnje prema strogim kriterijima izvrsnosti, ali i dobrim katalogom, razrađenim postavom, muzeografskim pomagalima. Želimo je pozicionirati kao mjesto izvrsnosti koje dopunjuje i oplemenjuje naše temeljno poslanje. U onom duhovnom i intelektualnom smislu, dakle najvažnijem, Sveučilišnu galeriju vidimo kao hram u kojemu čuvamo dušu hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, dakle identitet koji nas određuje kao narod.

Osnivate i Centar za doktorske studije?

Sveučilište u Mostaru u završnoj je fazi otvaranja još jedne bitne institucije, Centra za doktorske studije, čije otvaranje ima za cilj ujednačavanje pravila i postupaka studiranja na trećem ciklusu (upis na doktorske studije, realizaciju nastave na trećem ciklusu, imenovanje mentora, prijava i obrana disertacije…), sustavno praćenje postupaka prikupljanja informacija i aktivnosti za unapređenje studijskih programa na našim doktorskim studijima, te koordinirani razvitak i podizanje kvalitete studijskih programa trećeg ciklusa na ustrojbenim jedinicama.

Kakve su ranking aktivnosti na Sveučilištu?

Intenzivno se radi i na podizanju rankinga SUM-a na svjetskim ljestvicama. Formiran je tim koji svakodnevno prati sve parametre za rangiranje i kontinuirano prikuplja podatke za različite aplikacije, jer pojedine ljestvice i aplikacijski obrasci imaju dosta zahtjevne kriterije. Neke od prestižnih rang ljestvica svjetskih sveučilišta prema čijem rangiranju težimo su THE - Times Higher Education World University Ranking i QS World University Rankings, gdje je Sveučilište prvi put uvršteno u QS EECA University rankings za 2019. godinu između pozicija 251 i 300. Rang ljestvica na kojoj bilježimo konstantan napredak je Webometrics - Ranking Web Of Universities, na što se odrazio rad sveučilišnog IT centra - SUMIT-a, gdje se nalazimo trenutno na 4767. mjestu od preko 28000 rangiranih visokoškolskih institucija, 1388. u Europi. Prvi put smo uvršteni i u UI Green Metric World University Rankings koji rangira sveučilišta specifično prema održivosti kampusa, na 754. mjestu, kao jedini u BiH.

Izradili ste registar znanstvenih radova i projekata?

Prvi put na Sveučilištu u Mostaru, izrađen je i predstavljen registar znanstveno-istraživačkih projekata i registar radova djelatnika i suradnika SUM-a. Uz funkciju informiranja javnosti o objavljenim radovima djelatnika Sveučilišta u Mostaru, svrha Registra je i praćenje znanstvene produktivnosti djelatnika zbog potrebe unutarnje i vanjske provjere. Registar je također zamišljen kao digitalni repozitorij unutar kojeg postoji mogućnost skladištenja cjelokupnih radova indeksiranih u bazi, kao i skladištenja završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija studenata Sveučilišta u Mostaru. Dodatno su bodovani radovi nastavnika i mentora u koautorstvu sa studentima i diplomantima.

Sveučilišna tiskara je započela s radom. Uskoro će otvaranje. Izdajete i značajan broj časopisa na SUM?

U okviru Sveučilišne nakladničke kuće PRESSUM završena je i moderno opremljena elektronička tiskara Sveučilišta u Mostaru u Kampusu II u Rodoču. Tiskara će omogućiti puno lakše tiskanje svih izdanja naših nastavnika i publikacija Sveučilišta po pristupačnim cijenama. Također, Sveučilište u Mostaru izdaje 16 znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa koji će sada biti dostupniji u tiskanom obliku. Tiskara je opremljena suvremenom elektroničkom opremom i već su „izašle“ iz tiska naše prve tiskovine. Službeno otvaranje će biti upriličeno u sklopu dana Sveučilišta.

U procesu ste osuvremenjavanja SUM TV. To je jedinstven sveučilišni projekt?

Otvorena je Sveučilišna televizija SUM TV preko koje je održavan nastavni proces u koroni, ne samo na Sveučilištu, nego i u svim obrazovnim institucijama na hrvatskom jeziku u BiH. Osigurali smo sve tehničke, prostorne i kadrovske uvjete, nabavili novu modernu opremu, izgradili tri televizijska studija i naša Sveučilišna televizija je spremna stati u korak sa svim modernim televizijama. Cilj je usmjeriti se na obrazovni program te stvoriti jednu novu dimenziju kada se govori o modernim obrazovnim procesima. S obzirom na epidemiološke preporuke, na SUM TV-u održavat će se i uživo emitirati brojne aktivnosti Sveučilišta. Na taj način imamo priliku naše Sveučilište pokazati i približiti još širem auditoriju. SUM TV je zasigurno jedna od naših prednosti koja Sveučilište u Mostaru dovodi na svjetsku razinu i donosi osvježenje na medijskoj sceni. U narednom razdoblju nastavit ćemo je razvijati još više, pozivi na suradnju upućeni su svima i drago nam je da smo i na ovom polju pokazali koliko znamo i možemo svi mi na Sveučilištu u Mostaru.

Osim televizije razvija se i Medijski centar Sveučilišta koji će objediniti sve sveučilišne medije?

Medijski centar Sveučilišta u Mostaru objedinit će sveučilišnu televiziju SUM TV, sveučilišni radio, Universitas Mostariensis kojega objavljujemo u suradnji s Večernjim listom BiH te je objavljeno do sada 11 brojeva. Uskoro će s radom početi i sveučilišni news portal Sova koji će biti platforma vijesti s cijeloga Sveučilišta i svojevrsna news agencija i izvor informacija za ostale medije. Sveučilište u Mostaru sa svojih 11 sastavnica svakodnevno djeluje s ciljem poticanja znanstvenoga razvoja i afirmacije pozitivnih društvenih vrijednosti što za ishod ima mnoštvo društveno bitnih informacija. Kako bi se osigurao viši stupanj koordinacije među novoosnovanim sveučilišnim i studentskim medijima te drugim dijelovima Sveučilišta i ostvarilo optimalno medijsko praćenje Sveučilišta u Mostaru koje treba rezultirati podizanjem i očuvanjem reputacije u javnosti te kako bi studenti Studija novinarstva  Filozofskog fakulteta i drugih sastavnica Sveučilišta u Mostaru mogli stjecati još više praktičnih novinarskih znanja i iskustava čime bi se omogućio daljnji napredak u pogledu osiguravanja najviših standarda studiranja, potrebno je sustavno organizirati djelovanje novoosnovanih i prije oformljenih medija Sveučilišta u Mostaru koji će djelovati u okviru Medijskoga centra SUM-a.

Kakva je suradnja sa Studentskim zborom Sveučilišta u Mostaru?

U konzultacijama sa Studentskim zborom Sveučilišta usvojeni su pravni akti kojima se uređuju brojna pitanja organiziranja i prava studenata. Pravilnik o studentskom zboru Sveučilišta u Mostaru, Pravilnik o studentskim izborima, Pravilnik o financiranju studentskih projekata te Pravilnik o dodjeli jednokratnih financijskih potpora. Usvojene  su i odluke Fakulteta koje se odnose na oslobađanje od plaćanja izdavanja potvrdnica i korištenja knjižničnoga fonda.

Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru svake godine dodjeljuje jednokratne financijske pomoći studentima u stanju socijalne potrebe. Da bi se osigurala socijalna pravičnost i potreba povećanja dostupnosti visokog obrazovanja studentima slabijeg socioekonomskog statusa, na ustrojbenim jedinicama Sveučilišta u Mostaru  72 studenta su oslobođena plaćanja školarine u cijelosti, 13 studenata djelomično, a na Fakultetu zdravstvenih studija za 117 studenata školarine su smanjene za 130 KM.

Prvi u okruženju ste najavili ukidanje indeksa u klasičnom smislu?

Taj projekt je nastao na inicijativu Studentskoga zbora Sveučilišta u Mostaru od iduće akademske 2021./2022. godine ukida se indeks kao javna isprava te će studenti imati studentsku iskaznicu koja će uključivati eIndeks uz ostale digitalne usluge. Sveučilište u Mostaru gradi e-Sveučilište, razdoblje koje počinje upravo uvođenjem studentske iskaznice, a čime će se smanjiti troškovi prvenstveno studentima budući da će iskaznice biti besplatne. Centar za informacijske tehnologije će kroz godinu dana razraditi faze projekta uvođenja studentske iskaznice, a sigurnost podataka studenata će biti na prvom mjestu. Studentska iskaznica je isprava kojom se dokazuje status studenta te će se omogućiti brži i jednostavniji rad studentskih referada, manje redove i čekanja, mogućnost korištenja na drugim lokacijama te mnogo praktičnija za nošenje u odnosu na indeks. Klasični indeks već je stvar prošlosti na većini europskih sveučilišta, a gradeći moderno i europsko sveučilište ovo je jedan od koraka ka tome.

Jedan od strateških ciljeva Sveučilišta odnosi se na studente s invaliditetom?

U proteklom razdoblju osigurali smo asistente u nastavi tim studentima i oslobodili ih plaćanja školarina;  prilagodili prilaz za novom Uredu za studente s invaliditetom i inicirali aktivnosti oko uklanjanja arhitektonskih barijera; u tijeku je realizacija zaključka o postavljanju natpisa na Braillevom pismu na svim ustrojbenim jedinicama i rektoratu. 

Sveučilište ima i vrhunske sportaše. Kakav je odnos prema njima?           

Sportski uspjesi, osvajanje medalja i priznanja važan su dio imidža Sveučilišta u Mostaru i naše sportske tradicije. Senat je prvi put donio Pravilnik o studiranju vrhunskih sportaša, kojim se uređuju prava, obveze i dužnosti studenata vrhunskih sportaša, te osigurava usklađivanje sportskih obveza prema ustrojbenoj jedinici na kojoj studiraju. Ovo institucionalno rješava probleme studenata sportaša na Sveučilištu i omogućava im da pored vrhunskog bavljenja sportom mogu uspješno organizirati i svoje studiranje. Sveučilište kontinuirano potiče i pomaže bavljenje sportom i svoje studente sportaše kroz potporu sudjelovanju na natjecanjima a prošle godine na Europskim sveučilišnim igrama u borilačkim sportovima održanim u Zagrebu džudaš Petar Zadro osvojio je zlatno odličje, a karatist Marin Brkić brončano odličje za Sveučilište u Mostaru. Također su istaknuti i naši drugi studenti pojedinci u ovim i drugim sportovima  koji osvajaju europska i svjetska odličja, a sportom se bave u sveučilišnim klubovima, u klubovima pod patronatom Studentskog centra ili pak u klubovima koji imaju jako dobru suradnju sa Sveučilištem i koje Sveučilište u Mostaru pomaže. Sveučilište u Mostaru je bilo i organizator međunarodne  znanstveno-stručne konferencije "Sport i komunikacija" na kojoj su sudjelovali eminentna imena iz svijeta znanosti i sporta. Na idućoj sjednici Senata je planirano osnivanje i Sportskog saveza Sveučilišta u Mostaru koje će dati još veći zamah i pomoći razvoju sporta na sveučilištu kako vrhunskog tako i amaterskog i na neki način promovirati i naš studij kineziologije koji se izvodi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Stvaranje uvjeta za nastavak ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata studenata sportaša jedno je od temeljnih načela na kojima treba da počiva budući razvoj sporta na Sveučilištu u Mostaru.

Formirano je Karijerno savjetovalište za studente?

S ciljem potpore studentima Sveučilišta u Mostaru u planiranju i usmjeravanju karijere formirano je na Filozofskom fakultetu Karijerno savjetovalište za studente koje danas djeluje u okviru Sveučilišta. U planu je formiranje Centra za savjetovanje studenata koji će koordinirati i usmjeravati sustavno pružanje podrške studentima u okviru akademskoga, karijernoga, psihološkoga i osobnoga savjetovanja i usmjeravanja, te drugim potrebnim područjima podrške kako bi se osnažilo studente za uspješno studiranje i savladavanje akademskih obveza te ih podučili životnim i poslovnim vještinama.

Dva kampusa Sveučilišta u proteklom su se razdoblju modernizirala. U tijeku su i važni infrastrukturni projekti, što nas očekuje?

Tijekom ove godine u kampusu Sveučilišta u Mostaru napravljene su značajne promjene. Kampus je sad u potpunosti prekriven suvremenim nadzornim kamerama kojima se povećala sigurnost. Sukladno tome Sveučilište u Mostaru je izvršilo kontrolu svih ulaznih vrata i označavanja ulaza. Pored ranije završenog osvjetljenja, ovim postupcima stvoren je sigurniji i uredniji kampus. Više se ne događaju slučajevi vandalizma koji su ranije bili prisutni, a kampus je i dalje otvoren za sve studente, građane i rekreativce.

Nadalje, u kampusu je završena faza uređenja središnjeg amfiteatra. U prekrasnoj atmosferi otvorenoga amfiteatra, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, održana je i prva promocija na otvorenom u Kampusu, promocija diplomanata Farmaceutskoga fakulteta, što je do sada bilo nezamislivo. U planu je do kraja godine postavljanje klupa za sjedenje i završetak dogradnje objekta SUM TV.

Kampus Rodoč?

Sveučilište u Mostaru svoje infrastrukturne aktivnosti nastavilo je i u kampusu Rodoč gdje je završen projekt izgradnje Sveučilišne tiskare. Sukladno završetku infrastrukturnog djela nabavljeni su i strojevi za rad tiskare te edukacija osoblja koji će raditi na tiskarskim strojevima. Pored Sveučilišne tiskare u tijeku su i završni radovi Sveučilišne galerije i okolišnog uređenja kampusa. Završena je projektna dokumentacija za objekt SUMIT-a, odnosno sveučilišnoga centra za informacijske tehnologije u kampusu u Rodoču te je u završnoj nabavnoj proceduri i postupak ugradnje otvora. Cilj je dobiti regionalni obrazovni centar, provesti digitalizaciju cijele vertikale obrazovanja na hrvatskom jeziku u BiH i biti partnerom IT kompanijama u razvoju IT tehnologija.

U kampusu Rodoč nalazi se Sveučilišni sportski centar?

Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti u kampusu  2 – Rodoč posjeduje tri dvorane, nogometno igralište s 4 atletske staze, terene za košarku, rukomet, odbojku, tenis,  te zatvoreni i otvoreni bazen. Dvorana 1 za sportove s loptom, dvorana 2 za Borilačke sportove i Sportsku gimnastiku te Plesna dvorana koja se nalazi u sklopu nastavne zgrade. Sportske dvorane, terene, kao i bazen koristi velik broj sportskih klubova: Gimnastički klub Libertas, Univerzalna sportska škola Sport Talent, Plivački klub Zrinjski, Plivački klub Velež, Plivački klub Orca, Klub vodenih sportova Sveučilišta u Mostaru, Ronilački klub Leut, Ragbi klub herceg Mostar, NK Zrinjski, HPD „Prenj 1933" iz Mostara.

Cjelokupna  nastava tjelesne i zdravstvene kulture, kao kolegija, za veliki broj sastavnica  Sveučilišta u Mostaru provodi se upravo u našim  sportskim dvoranama, gdje se također održavaju i razni sportski seminari i radionice poput: Seminar za trenere - Stolnoteniski savez Bosne i Hercegovine, Prva međunarodna stručna konferencija Aerobika i Fitnesa, Prva znanstveno-stručna konferencija Kineziterapija u sportu, rekreaciji i edukaciji. Naše objekte koriste i pripadnici Agencija za obuku kadeta za provjeru i testiranje svojih polaznika.